PITANJE AUSTRIJSKO, KOME I KADA VALJA REŠITI GA?
Imbro Ignjatijević Tkalac, Pariz 1866, 77, 78
(KO JE IZDAVAČ??Ili odakle je preuzeto? Krestić*)
U času kada je ideja o hrvatskom „političkom“narodu, početkom šezdesetih godina XIX veka, u Hrvatskoj stskla znatan broj pristalica, Imbro Ignjatijević Tkalac, iskreni i dosledni Jugosloven, odlučno je ustao protiv nje. On je uviđao svu njenu štetnost i destruktivnost pa je stoga pisao: „Misao političkog i narodnog sjedinjenja svih južnih Slavena sasvim je lepa i dobra, no osnovati na zastrelim i zaplesnjivilim hartijama i tobož istoričkim izmišljotinama pretenziju naroda hrvatskog i rimske crkve na hegemoniju nad svim narodima južnoslovenskim – to može biti želja gorućeg patriotizma no dokaz je tolike sujetnosti i tolikog neznanja ćudi naroda da ne samo da nije mogla imati željenog uspeha nego je baš razdor između dva najnaprednija i najkrepča jugoslovenska naroda, među Hrvatima i Srbima, povećala i gotovo u mržnju narodnu pretvorila. Dalje je doktor Tkalac poručivao: ,,Ne osnivlje se budućnost i ne utemeljuju se države na starim hartijama i na ‘virtualnim teritorijalnim tražbinama, ma bile ove što može biti bolje dokazane i nedvojbene, nego se osnivaju na krepkoj volji, na snazi i delateljnosti živećeg naroda koji hoće i ume stvoriti si državu da u njoj o svojoj volji i o svojem pravu živi i narodni zadatak svoj izpuni. Kad bi se Srbi u današnjoj kneževini ustavši na Turke bili pozvani na Dušanovo i Lazarevo carstvo i na stare svoje hartije i na ne znam kakva jošte istorička prava, jamačno bi bili ostali jedna raja turska kao što su Bošnjaci i Ercegovci i dan danas.