Okolina Dubičkih krečana nije nikako bila pouzdana za Nijemce i ustaše, jer su se iznenada pojavljivali manji partizanski odredi, vršili prepade na bunkere i mrtve straže, diverzije na prugu Sisak – Jasenovac i uznemiravali, i samu Kostajnicu i B. Dubicu. Iz tih razloga Nijemci su preko ustaša pokušavali nekoliko puta da »očiste taj vrlo važan strateški i operativni pozadinski teren od svih svojih prikrivenih neprijatelja, a to je bilo cijelo stanovništvo toga kraja. Nijemci nisu nikako dozvoljavali mogućnost da partizanski odredi dublje prodru i da se približe Jasenovcu. Tako je i sav taj kraj od samog Siska bio proglašen područjem koje spada u bližu pozadinu Jasenovca, oko kojeg su bili načičkani bezbrojni bunkeri, podzemna utvrdenja, vučije jame i zasjede. Kostajnica i Bosanska Dubica su važili kao naivažnija utvrdenja uporišta Ni-
jemaca i ustaša i spadale su u područja pozadine Jasenovackog logora. Kostajnica je u tom pravcu odigrala vaznu Uiogu kao najjaca njemačko-ustaška tvrđava. Ali, izmedu Kostajnice i Bosanske Dubice nalazi se prostor koji je nesiguran i upravo kroz koji prolaze manji partizanski odredi kao i razne veze izmedu hrvatskih i bosanskih partizanskih jedinica. Izvjestan dio stanovništva koje živi na tom prostoru pomaže partizanskim borbenim jedinicama, njihovom sakrivanju, prebacivanju i, što je najvaznije, obavještava partizane o pokretima neprijatelja, o njegovoj jačini i vrsti ratnih mašina, oružja itd.
Nijemci su naredill likvidaciju cjelokupnog stanovništva, a osobito nesigurnih partizanskih sela. Bilo je naređeno: likvidacija stanovništva na licu mjesta, tako da se ne opterećuje i onako opterećen masovnim ubijanjem nedaleki Jasenovački logor.
Likvidacija stanovništva toga područja stvarno spada u djelokrug funkcija Jasenovačkog logora, pa su ga i vršile ustaške „postrojbe” jasenovačkog “zdruga”.
Dr Nikola NIkolić, Jasenovački logor smrti, str.278