Logor V Stara Gradiška

Stara Gradiška je na lijevoj obali Save, nizvodno od Jasenovca, na­suprot Bosanskoj Gradiški. U vrijeme kad je Sava bila granica austrij­skog i turskog carstva sagrađeno je vojno utvrđenje, poslije pretvore­no u kaznionicu. I nakon dolaska ustaša to je kaznionica sve do kraja 1941. godinе, ali istodobno služi kao sabiralište za prisilni boravak. Prve su grupe dovedene već u svibnju 1941. godine iz okolnih mjesta Nove Gradiške i Slavonskog Broda.

Mirko Peršin, Ustaški logori, str. 233

Ваша адреса иде овде

Your content goes here. Edit or remove this text inline or in the module Content settings. You can also style every aspect of this content in the module Design settings and even apply custom CSS to this text in the module Advanced settings.

Kaznionica postaje logor

Kaznionica u Staroj Gradiški potkraj 1941. godine i for­malno postaje logor. Dotle je trebalo riješiti probleme statusa kaznio­nice i preseliti njene osuđenike. Tada je preuzima Ustaška obrana. Ulazi u grupu jasenovačkih logora. Dolazi pod zapovjedništvo sabirnih logora u Jasenovcu kao Logor V. Zakonskom odredbom od 17. veljače 1942. godine ukida se Kaznionica i zavod za prisilni rad u Staroj Gra­diški. Logor se puni novim zatočenicima. Opasan je visokim zidom s iz­vidnicama u kojima su ustaše danonoćno s mitraljezima čuvali stražu. Unutar zidina nalazili su se muški i ženski logor.

Mirko Peršen, Ustaški logori, str.235

O logoru

Ispočetka je bio određen za Hrvate i Muslimane, a kasnije su u njega dovođeni Srbi i Židovi.
U zgradama kaznionice posebno je bio organiziran muški, ženski i dječji logor. Čitav prostor je bio ograđen zidom. Tu su se nalazile i gospodarske zgrade logora: staje, svinjci, pekara, mljekara, mesnica te radionice.
Likvidacija zatočenika vršena je u logoru, na Savi, u šumi Međustgrugovi i u Uskočkim šumama.
Od ovog logora ostala je sačuvana Kula, zgrade muškog logora i dio staja.

OBELEŽAVANjE NA PROSTORU SPOMEN-PODRUČJA JASENOVAC (1966-1990), Odbor za razvoj Spomen-područja Jasenovac 1989. godine, Vladimir Dedijer, Protiv zaborava i tabua, prilog 3, str. 33

Oslobođenje logora

Logor V (Stara Gradiška)

… drugi po veličini logor u sustavu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac, iako je prvotno zamišljen kao mjesto koje će služiti za politički preodgoj Hrvata i ostalih političkih protivnika režima, Stara Gradiška je postala simbol stradanja žena i djece u ustaškim logorima.

Logor je djelovao neprekidno od veljače 1942. pa sve do 24. travnja 1 945. godine. Likvidacije velikih grupa zatočenika u jesen 1944. označile su početak njegova kraja. Oni zatočenici koji nisu likvidirani prebačeni su željezničkim transportima, ili su išli pješice, u Lepoglavu i Jasenovac. U logoru je ostavljeno nekoliko desetaka zatočenika koji su bili zaduženi održavati postojeće pogone. Početkom 1945. godine u logor je dopremljeno nekoliko stotina zatočenika uglavnom iz okolice Bosanske Gradiške.

Prilikom borbi za oslobađanje Bosanske Gradiške 23./24. travnja 1 945. ustaška posada logora ubrzano je započela s likvidacijom preostalih zatočenika. Nekolicina se u noći 23./24. travnja uspjela prebaciti preko logorskog zida i razbježati po okolnim šumama, dok se dio sakrio u krugu logora. Kad su partizanske jedinice preko pontonskog mosta prešle na lijevu obalu rijeke Save i gotovo bez otpora ušle u logor, zatekle su jezive prizore.

Odmah po oslobođenju bivši ustaški logor u Staroj Gradiški postaje Zavod za prisilni rad, odnosno logor u kojeg su dovođeni zarobljeni pripadnici vojske NDH, suradnici ustaškog režima, pripadnici katoličkog klera i ostali tzv. antidržavni elementi tadašnjeg jugoslavenskog režima. Poznato je da su se i u tom razdoblju na području Stare Gradiške dogodile likvidacije u i oko samoga Zavoda, a dio zatvorenika sudjelovao je u ekshumacijama ustaških žrtava koje su u razdoblju između 15 i 18. travnja te 10 i 21. svibnja 1 946. godine provedene na području Stare Gradiške i okolice.

 Jasenovac 1945.-1947. Fotomonografija str.263

Ženski logor - Kula

Jedan od najvećih i najzloglasnijih objekata u logoru bila je zgrada Kule
na čijem se krovu nalazio natkriveni rezervar za vodu.

Logorska "bolnica"

„Hotel Gagro“

Jedno od najvećih mučilišta u logoru nalazilo se u zgradi ustaške bolnice. Smještena je u jugozapadnom dijelu logora. Prema ustaškom zapovjedniku Nikoli Gagri bolnica je među zatočenicima prozvana „Hotel Gagro“. Posebno strašne bile su podrumske prostorije u kojima su vršena mučenja i pogubljenja zatočenika. S druge strane prvi kat zgrade bio je mjesto zatočenja „posebnih11 grupa zatočenika. Tu su se jedno vrijeme nalazili intelektualci optuženi za masoneriju, Dragutin Kovačević Karla, Andrija Hebrang, Ilija Jakovljević i dr.

 

Jasenovac 1945.-1947. Fotomonografija str.277

Ваша адреса иде овде

Your content goes here. Edit or remove this text inline or in the module Content settings. You can also style every aspect of this content in the module Design settings and even apply custom CSS to this text in the module Advanced settings.

Crkva

Stara Gradiška bila je izgrađena kao vojna utvrda za obranu od Osmanlija. Kako je stanovništvo, odnosno vojska i časnički kadar, najvećim dijelom pripadalo dvjema najzastupljenijim vjerama, u krugu utvrde u 18. stoljeću izgrađene su pravoslavna crkva, posvećena prijenosu moštiju sv. Nikole, i katolička crkva sv. Mihaela Arkanđela. Pravoslavna i katolička crkva nalazile su se u središtu utvrde, a jedna u odnosu na drugu bile su u dijagonalnom položaju. Pravoslavna crkva srušena je 1942. godine u vrijeme ustaškog logora, a katolička 1948. godine odlukom tadašnjeg Zavoda za prisilni rad.

Jasenovac 1945.-1947. Fotomonografija, str. 282