Ispočetka je bio određen za Hrvate i Muslimane, a kasnije su u njega dovođeni Srbi i Židovi.
U zgradama kaznionice posebno je bio organiziran muški, ženski i dječji logor. Čitav prostor je bio ograđen zidom. Tu su se nalazile i gospodarske zgrade logora: staje, svinjci, pekara, mljekara, mesnica te radionice.
Likvidacija zatočenika vršena je u logoru, na Savi, u šumi Međustgrugovi i u Uskočkim šumama.
Od ovog logora ostala je sačuvana Kula, zgrade muškog logora i dio staja.
OBELEŽAVANjE NA PROSTORU SPOMEN-PODRUČJA JASENOVAC (1966-1990), Odbor za razvoj Spomen-područja Jasenovac 1989. godine, Vladimir Dedijer, Protiv zaborava i tabua, prilog 3, str. 330