Ženski logor
Ženski je logor prvotno bio u Kuli, glavnom obrambenom dijelu nekadašnje utvrde. Mračno, memljivo, zapušteno zdanje. Velike prostorije s malo svjetla. Debeli zidovi od opeka. Postala je pojam nečovječnih postupaka, bolesti, gladi, straha, mučenja, umiranja i ubijanja. Svrstava se među najgora mučilišta. Već je sam ambijent djelovao zastrašujuće, a kamoli još sve svireposti koje su se u njoj događale. U početku su u Kuli bile zajedno Hrvatice, Židovke i Srpkinje.
U ožujku 1942. godine ustaše odvajaju Hrvatice u nove prostorije, u tzv. hrvatski ženski logor. Opasan je zidom. Sastojao s« od nekoliko zgrada. Prva je radionica bila tzv. paračnica, zidana prizemnica u kojoj su parali uniforme bivše jugoslavenske vojske, a kasnije je kratko vrijeme bila krojačnica. Prije dolaska predstavnika Crvenog križa postala je bolnica i ostala do kraja. Glavna zgrada za stanovanje bila je prema Savi. Zatočenice su bile u prizemlju, na katu i tavanu. Kuhinja je bila zasebno.
Mirko Peršen, Ustaški logori, str.235
Kula
Jedan od najvećih i najzloglasnijih objekata u logoru bila je zgrada Kule, jednokatnica dimenzija 93×27 metara na čijem se krovu nalazio natkriveni rezervar za vodu (vodotoranj) u obliku kule, prema kojemu je zgrada i dobila naziv. Građena je 1762. godine sukladno baroknom vojnom graditeljstvu tog vremena koje je podrazumijevalo gradnju nadsvođenih prostorija.
Zgrada je sa svih strana bila opasana posebnim bedemom visine oko 6 metara. Na sjeveroistočnoj strani bedema nalazila se glavna dvokrilna željezna kapija iznad koje se nalazio nadsvođeni dio od cigle koji se nadovezivao na bedeme s njezine lijeve i desne strane.
Kasniju nadogradnju uz jugoistočne kutove bedema (iz perioda ustaškog logora) predstavljaju dvije stražarnice. Na njihovom vrhu nalazio se četveroslivni krov blagog pada koji je bio obložen pocinčanim limom.
U periodu ustaškog logora Kula je postala mjesto zatočenja žena i djece, posebno srpskih obitelji iz slavonskih i bosanskih sela.
U mračno i vlažno zdanje Kule, na goli i hladni pod, zatvarane su grupe zatočenica koje su neprestano pristizale. Danima su ostavljane bez hrane i vode.
U periodu Domovinskog rata zgrada Kule i okolni bedemi pretpjeli su teška oštećenja.
Kula se nalazila u jugoistočnom dijelu utvrđenja, otprilike stotinjak metara od korita rijeke Save Zgrada se sastojala od prizemnih tunela i ćelija na prvom katu. Glavni ulaz nalazio se sa sjeverne strane, dok se s boka (zapadno pročelje) na zgradu naslanjao nasip kojim se dolazilo do vrata gornje etaž.
Jasenovac 1945.-1947. Fotomonografija str.270-271
Logori Jasenovačke grupe
Logor I Krapje
Podignut u avgustu 1941. u zaleđu sela Krapje, 12 km od Jasenovca
Logor II Bročice
Podignut u avgustu 1941. na ledinama Bročke Jasenine na oko 2 km od mesta Jasenovac u smeru Novske.
Logor III Ciglana
Formiran u jesen 1941 u bivšoj ciglani nedaleko od mesta Jasenovac. Centralni i najveći logor u sistemu KCL Jasenovac (125ha)
Logor IV Kožara
Podignut u prvoj polovini 1942. u centru mjesta Jasenovac, u objektima predratne kožarske zanatske radionice.
KCL Jasenovac je kompleks logora, sabirališta i gubilišta lociranih u srednjem toku Save na površini od 210 km2 i na potezu od Jasenovca do Stare Gradiške.
„Protiv zaborava i tabua“, Vladimir Dedijer, str. 328
Logor V
Stara Gradiška
Stara Gradiška je na levoj obali Save, nizvodno od Jasenovca, nasuprot Bosanskoj Gradiški. To je stara austrougarska kaznionica kasnije pretvorena u logor.
topola uzdaha
Donja Gradina
Najveće gubilište i stratište logora Jasenovac. Nalazi se na levoj obali Save, nasuprot Bosanskoj Gradiški. Ustaše su izabrale Gradinu za masovne pokolje iz mnogo razloga, od kojih su najvažniji bili osamljenost, dobra prirodna zaštita i nepristupačnost stranim licima. Na slici se vide po zlu čuvene „Topola uzdaha“ i kuća predratnog seljaka Pere Vukića gde su ustaše na monstruozne načine mučile zatvorenike.
