Spada pod opskrbni ured kome je zapovjednik Milivoj Vlaho, ustaški natporučnik, star oko 50 godina, oženjen, 2 djece, iz Mostara, ranije šef stanice u Srnetici, logornik u Ključu i Sanici, pljačkaš.
Pokretno skladište osnovano je po „ispražnjenju“ Jasenovca, kad su dignuti Srbi iz njega. U toj grupi skladištara bilo je u prvi mah oko 25 zatočenika. Njihov je zadatak da s kolima i sa ustaškim zastavnikom idu od kuće do kuće, kojima su stanari uklonjeni i da uzimaju iz kuće sve do golih zidova. Namještaj, robu i slično — voze u magazine pokretnog skladišta, a životne namirnice u ustaški tabor.
Skladište je nazvano »pokretnim« valjda zbog toga što se i ustaška pljačka kretala od sela do sela. Ranije se zvalo tekstilno skladište.
Na ispražnjena srpska kućišta dovodili su ustaške porodice iz Hercegovine i one su iz toga skladišta dobivale što im je potrebno. U to skladište dolazila je i roba iz logora u Đakovu i dr., onih koji su bili likvidirani, sa mjesta masovnih ubijanja kao što je npr. to bilo u Dubici poslije velike ofanzive na Kozaru, iz opljačkanih sela za vrijeme te ofanzive, Tako je došla roba iz nekog dječjeg logora za koju su kazali da se ne dira jer da je zaražena od difterije.
Od te opljačkane robe, ono što je bolje uzimali su ustaše za sebe, naročito novac, zlato, satove, nakit, nalivpera, i sl. Drvenariju su ložili na logorskoj ekonomiji, svagdje. Pljačkaju svi odreda. Za pljačku se kažnjava, kad čin pljačke svakome postane poznat. Ili kad neko pljačka a ne da i drugom da pljačka. Često su svađe među ustašama oko toga. Pljačkaju svi od Milivoja Vlahe pa naniže. Ono što ostaje prerađuje se. Sve je to vlasništvo NDH.
Deo iskaza pobjeglog zatočenik Gabrijela Vintera, privatnog činovnik iz Zagreba, koji je u jasenovačkom logoru obavljao posao kočijaša
Jasenovački logor, Iskazi zatočenška koji su pobjegli iz logora, IZDANJE PROPAGANDNOG OTSJEKA ANTIFAŠISTIČKOG VIJEĆA NARODNOG OSLOBOĐENJA JUGOSLAVIJE, 1942. Str. 30-31