Mlaka
Napuštena srpska imanja u obližnjim selima gdje su logoraši, najčešće žene, obrađivali zemlju, čuvali stoku i ubirali ljetinu, ustaše iz logora Jasenovac nazivali su ekonomijama. Osnovane su s namjerom da se osiguraju namirnice za ustaše u logoru.
U upravnom smislu, ekonomije su bile u sastavu logorske radne grupe ekonomija.
Najveće logorske ekonomije bile su locirane u srpskim selima Mlaka i Jablanac nizvodno od Jasenovca na lijevoj obali rijeke Save. Stanovnike sela ustaše su ubili ili odveli u logor, a u njihove kuće su zatvorili logoraše koji su morali obrađivati seosku zemlju. Te kuće su najčešće ograđivali bodljikavom žicom. Ljeti bi na radu u ekonomijama bio angažiran veliki broj logoraša. Dolaskom zime i prestankom rada, većina je ubijena.
…
Ekonomija u Mlaci prostirala se na oko 800 hektara. Oko 250 žena bilo je smješteno u jednu kuću sa sedam soba. Pored njih, ovdje je bilo zatočeno i oko 70 muškaraca. Zatočenici i zatočenice najviše su radili na branju kukuruza i njegovom utovaru na brodove, kojima je kukuruz prevožen u Jasenovac. Tu je bila i velika farma na kojoj se čuvalo oko 400 krava, 300 svinja i oko 120 konja. Ustaše su Srpsku pravoslavnu crkvu u ovom selu koristili za potrebe ekonomije tako da je ona, iako oštećena, uspjela dočekati kraj rata. Ova ekonomija je postojala do proljeća 1945. godine.
U Mlaku se nakon rata vratio dio preživjelih mještana koji su uz doseljene obitelji iz Bosne obnovili život u selu.
Jasenovac 1945.-1947. Fotomonografija str.238