Na cesti, koja vodi iz Jasenovca u B. Dubicu, na kraju sela Uštica nalazi se kuća seljaka Ostoje Krnjajića, Kada su ustaše, po nalogu i uz pomoć njemačkih fašista, iselili Srbe iz Uštice, mnoge pobili, a druge otjerali u Njemačku, njihove kuće ostale su puste. Ustaše su te kuće iskorištavali za privremeni smještaj onih koje su dovodili na likvidaciju. Prema nekim indicijama može se zaključiti da je negdje polovinom 1942. godine ovdje likvidiran seljački književnik Mihovil Pavlek Miškina, a u jesen iste godine i komunista dr Ozren Novosel i drugi zatvorenici.
Kuća Ostoje Krnjajića ili »kuća leleka«, kako je zovu, velikim štagljom, bila je najpogodnija, jer je bila po strani i blizu groblja. Seljacı i danas pričaju jezive užase o toj kući krvavih orgija. Iz nje je dopirao vrisak žena i djece, kad su ih pijane zvjeri klale u kući i dvorištu. Stalno su
dolazili i nestajali ljudi, a djeca bi dozivala u pomoć. U dvorište bi ustaše trpale ciganske i partizanske porodice, da bi preko noći nestajale. Sa groblja su se čula njihova pomaganja, očajni vapaji za vrijeme klanja. U samoj bi kući do gola skidali i tako nage vodili do groblja ili na njivu Jele Rastovac i baštu Gine Božetić, gdje su vršili masovne pokolje.
Seljaci su vidjeli kako je iz zemlje počela izvirati krv, te su ustaše kasnije morale preoravati obje njive. Zemija je utonula u rakama. Te se obje bašte nalaze uz samo groblje. U tim baštama poprečno su iskopane gigantske nekropole, 21 u bašti Jele Rastovac a 12 u bašti Gine
Božetić. One u bašti Jele Rastovac netaknute su, dok su mnoge u bašti Gine Božetić ustaše pred svoj bijeg iz Jasenovca iskopale, zatrpale koksom, polile benzinom i zatim zapalile. Kad su se Gina Božetić i Jela Rastovac vratile iz ropstva, zatekle su zgarišta koja su se još dimila i stra-
hovito zaudarala. Šljive su se u toj bašti osušile i od vatre pocrnjele. U kućama je nađena po zidovima krv, jer su klali i u kućama, osobito u kući Ostoje Krnjajića..
Dr Nikola Nikolić, Jasenovački logor smeti, str. 421-422